Manifest o pravednoj tranziciji - zadnja verzija otvorena za ključne komentare

4 ožujka, 2026

Manifest o pravednoj tranziciji – zadnja verzija otvorena za ključne komentare

Manifest Clean Clothes kampanje o pravednoj tranziciji u tekstilnoj i odjevnoj industriji u čijoj izradi aktivno sudjelujemo sada je poprimio potpuniji oblik, no i dalje želimo čuti vaše mišljenje. Zahvaljujemo svima koji su već sudjelovali u njegovoj izradi, a sada tražimo komentare koji mogu unaprijediti njegovu primjenjivost i utjecaj. Recite nam podržavate li tekst Manifesta i jesmo li možda propustili nešto važno. Vaše mišljenje pridonijet će oblikovanju budućnosti modne industrije koja stavlja ljude i planet ispred profita.

Oblikovanje pravedne tranzicije
Manifest koji radnička prava postavlja u središte pravedne klimatske politike

Uvod

Zamislimo pravedan modni sustav koji stavlja ljude ispred profita. Sustav koji doista zadovoljava potrebe svih, bez izrabljivanja radnika i uništavanja okoliša. To je moguće ostvariti, ali samo ako zajednički ustanemo u obranu prava na dostojanstven život i budućnost u kojoj se može živjeti. Ovaj Manifest iznosi našu zajedničku viziju pravednog modnog sustava koji stvara i štiti dostojanstvena radna mjesta, otporna na posljedice klimatskih promjena, na zdravom planetu.

Loši životni uvjeti, rastuće globalne temperature, rodno i rasno uvjetovano nasilje, ekološki slom – najveći izazovi našega vremena ukorijenjeni su u izrabljivanju radnika i planeta radi profita nekolicine. Današnja modna industrija raste zahvaljujući isključivo neuravnoteženoj podjeli globalne moći i novca, usavršavanoj stoljećima kolonijalizma i imperijalizma. Najbogatije modne kompanije postaju još bogatije, dok su milijuni tekstilnih radnika – od kojih su mnoge žene – potplaćeni, preopterećeni i nezaštićeni.

Modni brendovi svake godine izbacuju milijarde komada odjeće kroz eksploataciju rada i iscrpljivanje prirodnih resursa. Njihov model prekomjerne proizvodnje osiromašuje tlo, truje vodu, zagađuje zrak, potiče krčenje šuma i gubitak bioraznolikosti te povećava emisije koje zagrijavaju planet. U međuvremenu, odlagališta i rijeke preplavljeni su slabo ili nikako nošenom odjećom, a zajednice su zagađene tekstilnim otpadom.

Klimatska i ekološka kriza nisu daleka prijetnja. One su već ovdje i produbljuju nejednakosti. Isti radnici koji u trenutnom sustavu jedva preživljavaju plaćaju najvišu cijenu klimatskog sloma. Poplave, požari, oluje i toplinski valovi zatvaraju radna mjesta, ugrožavaju zaposlenje te zdravlje i sigurnost radnika. U ekstremnim vremenskim uvjetima postaje sve teže ispuniti prekomjerne proizvodne norme. Plaće ispod razine dostojanstvenog života i nedostatak socijalne zaštite ostavljaju radnike bez sigurnosne mreže kada nastupi katastrofa. Suzbijanje sindikalnog organiziranja utišava njihove zahtjeve.

Promjena je moguća, ali mnoga „klimatska rješenja“ koja zagovaraju vlade i modni brendovi dodatno pogoršavaju položaj radnika. Gube se radna mjesta, plaće ostaju neisplaćene, a radnici su isključeni iz odluka o vlastitoj budućnosti – odluka koje već danas oblikuju njihove živote.

Znamo da ne možemo popraviti industriju koja je neispravna u samim temeljima. Umjesto toga, gradimo novi, pravedan modni sustav koji u središte stavlja dostojanstvo radnika i obnovu planeta. Taj se zaokret neće dogoditi preko noći. Zahtijevat će kombinaciju kratkoročnih reformi i dugoročne transformacije sustava. Ta dva pravca promjene nadopunjavat će se u trajnoj borbi za pravedan modni sustav.

Naš manifest iznosi skup načela koja moraju biti temelj svakog djelovanja vezanog uz budućnost mode. Pravedan modni sustav:

osigurava dostojanstven rad, visoku kvalitetu života i jednaka prava svim radnicima duž lanca opskrbe
ostvaruje pravdu u svim njezinim oblicima – društvenu, ekonomsku, rodnu i klimatsku – sada i ubuduće
preraspodjeljuje bogatstvo u ruke radnika
osigurava pravednu podjelu troškova klimatske prilagodbe i ublažavanja
oblikovan je odlukama koje se donose sa i od strane radnika
obnavlja prirodu i djeluje unutar planetarnih granica
smanjuje prekomjernu proizvodnju uz istodobno jačanje sigurnosti zaposlenja
poziva kompanije i njihove uprave na odgovornost za svaku nanesenu štetu
prihvaća nove, pravedne načine proizvodnje, prijevoza, prodaje, korištenja i vrednovanja odjeće
gradi se kroz pokret kolektivne moći i globalne solidarnosti

Tko smo mi

Mi smo ljudi koji izrađuju i nose odjeću. Aktivisti, društveni i okolišni pokreti, organizacije civilnog društva, tekstilni radnici, sindikati, organizacije za zaštitu radničkih prava i saveznici, ujedinjeni diljem svijeta u borbi za svijet koji u središte stavlja potrebe radnika i zajednica. Zajedno dižemo glas za pravedan modni sustav koji poštuje radnička prava i obnavlja prirodu.

Naša vizija je prijelaz na pravedan modni sustav u kojemu:

1. Dostojanstven rad zajamčen je svima, bez obzira na radnika, lokaciju ili posao.

Pravedan modni sustav počiva na dostojanstvu, pravdi i jednakosti za sve radnike. Svi sadašnji i budući radnici imaju pravo na sigurne, zdrave i dostojanstvene uvjete rada, bez uznemiravanja, zlostavljanja i rodno uvjetovanog nasilja. Radnička prava poštuju se duž cijelog lanca opskrbe – od proizvodnje i prodaje do prikupljanja, sortiranja, distribucije, popravka i zbrinjavanja odjeće. Ona vrijede za sve, bez obzira na rasu, rod, klasu, dob, seksualnu orijentaciju, tjelesne sposobnosti, migrantski status, radni status, vrstu ugovora ili radno mjesto. Dostojanstven rad zajamčen je danas, tijekom tranzicije i u budućnosti.

Definicije

Dostojanstven rad: koncept koji je razvila Međunarodna organizacija rada (ILO), a označava produktivan rad za sve u uvjetima slobode, jednakosti, sigurnosti i ljudskog dostojanstva.
Pravedna tranzicija: proces osiguranja da prijelaz na niskougljično društvo bude pravedan, uključiv i da nitko od radnika ne bude zapostavljen; zahtjev potekao iz sindikalnog pokreta i potvrđen u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama iz 2015.

2. Univerzalna socijalna zaštita omogućuje svima dostojanstven i klimatski otporan život.

Vlade i kompanije prilagođavaju radna mjesta kako bi zaštitile radnike od izravnih posljedica promjene okoliša. Svi imaju pravo na bolovanje, rodiljnu naknadu, otpremninu, mirovinski fond i naknadu za nezaposlene. Javni proračuni služe ljudima jačanjem socijalne zaštite, radničkih prava i plaća dostatnih za život, umjesto financiranjem društvene i okolišne štete. Zakoni i obvezujući sporazumi s brendovima (poput Međunarodnog sporazuma o zdravlju i sigurnosti u tekstilnoj i odjevnoj industriji) osiguravaju odgovornost brendova za dobrobit i sigurnost radnika.

Definicije

Socijalna zaštita: Kombinacija radničkih prava koja uključuje plaće, radne uvjete i zdravlje i sigurnost na radu, socijalnu sigurnost (uključujući bolovanje, rodiljne naknade, otpremnine, mirovinski fond i naknade za nezaposlene) te javne usluge (uključujući obrazovanje, zdravstvenu skrb i osposobljavanje) koje poboljšavaju život radnika i štite ih od gubitka prihoda u trenucima ranjivosti.
Međunarodni sporazum o zdravlju i sigurnosti u tekstilnoj i odjevnoj industriji (The International Accord for Health and Safety in the Textile and Garment Industry): Pravna obveza između brendova i sindikata, uspostavljena nakon tragičnog urušavanja zgrade Rana Plaza u Bangladešu 2013. Sporazum osigurava da se tvornice koje opskrbljuju brendove potpisnike redovito pregledavaju i da se identificirani sigurnosni rizici uklone.
Obvezujući sporazumi s brendovima: Sporazumi koji su pravno obvezujući, ispregovarani, provedeni i potpisani od strane najmanje jednog brenda i lokalnih sindikata, kojim se brend(ovi) čine odgovornima za radne uvjete i radnička prava u svom lancu opskrbe.

3. Egzistencija radnika ima prednost pred profitom kompanija.

Pravedan modni sustav obogaćuje živote radnika, njihovih obitelji i lokalnih zajednica. Bogatstvo industrije raspodjeljuje se pravedno, uz davanje prednosti potrebama ljudi i okoliša nad profitima uprava i dioničara. Plaće dostatne za život omogućuju podmirenje osnovnih potreba i stvaranje ušteđevine. Kompanije i njihovi vlasnici plaćaju pravedan udio poreza duž cijelog lanca opskrbe, omogućujući socijalnu zaštitu za sve i prilagodbu klimatskim promjenama. Javni i privatni investicijski fondovi usmjeravaju se izvan kompanija koje profitiraju na štetu, te podupiru organizacije koje prihvaćaju nove modele skrbi, jednakosti i pravde. Kompanije u svoje nabavne prakse uključuju troškove dostojanstvenih plaća, socijalne zaštite i klimatske prilagodbe. Tranzicija prema pravednom modnom sustavu financira se pravedno. Kompanije i države koje su povijesno odgovorne za klimatsku krizu snose troškove prilagodbe i ublažavanja posljedica.

Definicije

Uprava: Visoki korporativni zaposlenici, poput direktora ili CEO-a, koji vode i upravljaju kompanijom.
Dioničari: Pojedinac ili kompanija koja ulaže u neku firmu u zamjenu za djelomično vlasništvo i potencijalni financijski povrat.
Dobavne prakse: Način na koji kompanije surađuju i kupuju od svojih dobavljača, uključujući uvjete plaćanja, rokove i količine narudžbi. Loše nabavne prakse, poput eksploatativnih cijena, otkazivanja u zadnji čas, promjena ili popusta te neplaćenih faktura, negativno utječu na prava radnika smanjenjem plaća i povećanjem pritiska na proizvodnju i neplaćenih prekovremenih sati.
Prilagodba: Poduzimanje mjera za pripremu, smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti na posljedice klimatskih promjena.
Ublažavanje: Poduzimanje mjera za smanjenje ili sprječavanje emisija kako bi se ograničila ozbiljnost globalnog zagrijavanja.

4. Svatko ima pravo sudjelovati u odlukama koje utječu na njegov život.

Ljudi koji izrađuju, prodaju, prikupljaju, sortiraju, distribuiraju, popravljaju i zbrinjavaju odjeću imaju demokratsko mjesto za stolom. Slobodno se organiziramo u neovisne sindikate i društvene pokrete kako bismo pregovarali o boljim radnim uvjetima i zaštiti od klimatskih rizika. Radnici imaju veće pravo upravljanja svojim radnim mjestom i određivanja vlastitih radnih uvjeta. Edukacija o njihovim pravima osnažuje radnike da ih brane i unapređuju. Obuka o klimatskim i ekološkim izazovima pomaže radnicima da sudjeluju u odlučivanju o budućnosti industrije – na svim razinama. Pravedna preraspodjela profita i poštivanje planetarnih granica omogućeni su kroz snažne zakone o radu, kolektivne ugovore i socijalni dijalog. Svatko može izraziti svoje mišljenje bez straha ili represije.

Definicije

Kolektivni ugovori: Transparentni, obvezujući i za radnike osnažujući sporazumi između poslodavca/poslodavaca i radnika o radnim uvjetima, koje pregovaraju sindikati.
Socijalni dijalog: Način na koji radnici mogu promicati svoje interese i poboljšati radne uvjete kroz pregovore, konzultacije i razmjenu informacija između predstavnika radnika, poslodavaca i vlade o društvenoj i ekonomskoj politici.

5. Proizvodnja odjeće zadovoljava potrebe svih uz poštovanje planetarnih granica.

Naš planet ne može izdržati trenutni model masovne proizvodnje temeljen na intenzivnom iskorištavanju resursa i kratkotrajnim trendovima. U pravednom modnom sustavu, modni brendovi odgovorni su za cijeli životni ciklus svojih proizvoda – od sirovina do kraja uporabe. Kvalitetna i cijenjena odjeća dizajnirana je da ostane u uporabi i rijetko se odbacuje. Brendovi financiraju sustave upravljanja otpadom i štite radnike i zajednice od ekoloških i zdravstvenih posljedica tekstilnog otpada. Korištenje resursa određuje se stvarnim globalnim i lokalnim potrebama. Pravedna proizvodnja odjeće nadilazi samo smanjenje klimatskog i ekološkog otiska – ona aktivno potiče obnovljivi odnos sa Zemljom i svim vrstama koje na njoj žive.

6. Dostojanstven rad, sigurnost zaposlenja i plaće rastu kako se smanjuje obujam proizvodnje

Cijene odjevnih predmeta odražavaju stvarne troškove rada, što dovodi do povećanja plaća do razine dostojanstvenih i do smanjenja prekovremenih sati i količine proizvodnje. Sporiji modeli proizvodnje čine temelj pravednog modnog sustava, smanjuju emisije plinova, zaustavljaju globalno zagrijavanje i obnavljaju bioraznolikost. Vlade zajednički razvijaju planove za transformaciju sektora proizvodnje odjeće. Sve promjene pažljivo se dogovaraju s radnicima i njihovim sindikatima kako bi se spriječili nagli gubici radnih mjesta, zatvaranja radnih mjesta i nesigurnost prihoda. Jamstvo plaće, socijalna zaštita i alternativni putovi zaposlenja osiguravaju veću sigurnost radnog mjesta. Radnici dobivaju pravovremenu obavijest o zatvaranju radnih mjesta i imaju pravo na otpremninu. Odgovorni planovi odlaska osiguravaju da nitko ne bude ostavljen na cjedilu.

Mogućnosti prekvalifikacije i dodatnog osposobljavanja omogućuju radnicima sigurnija, klimatski otpornija radna mjesta ili alternativno zaposlenje dok se industrija prilagođava promjenama u klimi. Trgovinski odnosi i međunarodna podrška pomažu zemljama proizvođačima da razviju vlastitu ekonomsku snagu u drugim sektorima, čime se omogućuje globalna pravednost u stvaranju novih zelenih radnih mjesta. Globalni brendovi, dobavljači, investitori i vlade dijele odgovornost za očuvanje radnih mjesta osiguravajući dugoročne ugovore o nabavi i mogućnosti ponovnog osposobljavanja.

Definicije

Planetarne granice: Devet međusobno povezanih sustava koji podržavaju život i reguliraju stabilnost planeta. Ostanak unutar tih granica sprječava nepovratne ekološke promjene.
Otpremnina: Financijski paket na koji radnici imaju pravo kada im se radni odnos prekida protiv njihove volje, npr. zbog zatvaranja radnog mjesta ili ukidanja radnog mjesta.

7. Kompanije odgovaraju za svaku štetu koju prouzroče.

Dobrovoljne obveze neće donijeti pravdu; pravno obvezujuća globalna pravila hoće. Pravedan modni sustav čini kompanije pravno i financijski odgovornima za svu štetu koju izravno ili neizravno prouzroče. Prema zakonu, dužnost kompanija prema radnicima proteže se kroz cijeli lanac opskrbe i čitav životni ciklus njihovih proizvoda. Odgovornost je široka, čineći modne brendove zajednički odgovornima za rad svojih dobavljača, bez obzira gdje im se nalazi sjedište. Svi brendovi redovito procjenjuju svoj lanac opskrbe kako bi identificirali i spriječili rizike za ljudska prava te ispravili eventualna kršenja prava. Zakoni o obveznoj transparentnosti olakšavaju nadzor nad tvrdnjama, politikama i poslovnim praksama kompanija.

Pravedan modni sustav ne samo da sprječava buduću štetu; on popravlja prošle nepravde i ispravlja globalne nejednakosti moći. Modni brendovi plaćaju reparacije za povijesne nepravde prema radnicima i ispravljaju svaku pojavu nezakonitog postupanja, uključujući trenutna i buduća kršenja radničkih prava te štete uzrokovane neprikladnom prilagodbom. Svaki radnik može lako potražiti pravdu bez straha od odmazde. Nacionalne radne inspekcije dobro su financirane kako bi učinkovito nadzirale modnu industriju i osigurale da sve kompanije poštuju zakon.

Definicije

Neprikladna prilagodba: mjere prilagodbe koje povećavaju ranjivost, izloženost ili rizik radnika od klimatskog sloma, umjesto da ga smanjuju.

8. Odjeća se vrednuje uz poštivanje ljudi koji su je izradili.

Odjeća zadovoljava sve naše potrebe – pojedinačne, kolektivne, funkcionalne, emocionalne i kreativne – a ne profitne ciljeve kompanija. Promjene u proizvodnji, univerzalne dostojanstvene plaće i razvijena ekonomija dijeljenja povećavaju dostupnost održivih modnih opcija. Ormari se polako oblikuju etički proizvedenom odjećom koja je cijenjena i dragocjena. Odjeća se ponovno nosi, popravlja, preprodaje, razmjenjuje, daruje, nadograđuje ili reciklira. Krojačke usluge, razmjena odjeće, second-hand trgovine i knjižnice, radionice popravka i edukacija o brizi za odjeću pomažu da odjeća ostane u uporabi što je dulje moguće. Oglašavanje, društvene mreže i modne publikacije promiču nove aspiracije: dugovječnost i visoku kvalitetu izrade umjesto jeftinih, prolaznih trendova. Marketing koji potiče iskorištavanje radnika i uništavanje okoliša zabranjen je. Sporija i namjerna potrošnja oslobađa energiju za zajedničko djelovanje i život u zajednici. Vidimo sebe kao mnogo više od potrošača. Cijenimo odjevne predmete kao oblik kulturnog i osobnog izraza te poštujemo rad koji ih je stvorio.

9. Pravedna moda napreduje kroz globalnu solidarnost i kolektivno djelovanje.

Solidarnost je nit koja povezuje ljude koji izrađuju i nose odjeću. Naša kolektivna snaga leži u organiziranju u sindikate, podršci radničkim borbama, pritisku na brendove i vlade da podrže pravednu modu te odbijanju kulture jednokratne potrošnje. Izgradnja zajednice, međusobna pomoć i dijeljenje vještina jačaju otpornost u našoj povezanoj borbi za socijalnu i klimatsku pravdu. Svaka pojedinačna akcija čini razliku, ali smo snažniji kada djelujemo zajedno. Promjena ne počinje u dvoranama za sastanke – počinje s nama: proizvođačima i nositeljima odjeće. Naša kolektivna budućnost je u našim rukama. Dajte glas za pravednu modnu budućnost. Potpišite manifest i obvežite se na izgradnju svijeta u kojem ljudi i planet dolaze prije profita.

Za komentiranje Manifesta kliknite ovdje.